Novčanik ŠkolaPon-Pet 9:00-16:00021 881 245
BlogMirovine

Tri mirovinska stupa i dobrovoljna štednja: pojmovi objašnjeni jednostavno

Ivan Babić

6 min čitanja

Što znače prvi, drugi i treći stup, što je kapitalizirana štednja i zašto je važan staž: pojmovi koje čujete oko mirovine, objašnjeni običnim riječima.

Tri mirovinska stupa i dobrovoljna štednja: pojmovi objašnjeni jednostavno

Zašto se riječ "stup" uopće koristi

Kad netko spomene mirovinske stupove, mnogima se odmah učini da je riječ o nečem preteškom za običnog građanina. Zapravo je slika vrlo jednostavna: mirovinski sustav je zgrada, a svaki stup je jedan od načina na koji se ta zgrada drži. Što je više stupova, to je zgrada stabilnija i manje ovisite o samo jednom izvoru novca u starosti.

U Hrvatskoj govorimo o tri stupa. Prvi i drugi su obvezni i vežu se uz vaš radni odnos, dok je treći dobrovoljan i potpuno ovisi o vašoj odluci. Zato je dobro odmah razlučiti što morate, a što možete: za prva dva ne radite ništa osim što radite i uplaćujete doprinose, a treći je prostor u kojem vi određujete tempo.

U ovom tekstu ostajem na pojmovima, bez preporuka za konkretne proizvode. Cilj je da nakon čitanja znate pročitati obavijest o stanju računa i razumjeti što u njoj piše. Kasnije teme, poput usporedbe načina štednje, dolaze na red tek kad su osnovni pojmovi jasni.

  • Stup je jedan od izvora novca za starost
  • Prva dva stupa su obvezna, treći je dobrovoljan
  • Više izvora znači manju ovisnost o jednom

Prvi stup: međugeneracijska solidarnost

Prvi stup često se naziva i solidarnim. Doprinosi koje danas uplaćuju zaposleni ne ostaju na vašem osobnom računu, nego se koriste za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima. Kad vi dođete u dob za mirovinu, njih će isplaćivati oni koji tada rade. Sustav se dakle temelji na povjerenju među generacijama, a ne na štednji u klasičnom smislu.

Visina vaše buduće mirovine iz ovog stupa ovisi o tome koliko ste godina radili i kolika su vam bila primanja, odnosno o tome što se u pravilima naziva mirovinski staž i plaća. Zato razdoblja bez uplata doprinosa, primjerice dulja prekida u radu, mogu utjecati na kasniji iznos.

Praktičan savjet: povremeno provjerite svoj radni staž i evidenciju uplata. Pogreške se najlakše ispravljaju dok ste još u radnom odnosu, a ne tek kad podnosite zahtjev za mirovinu. Taj pregled traje kratko, a može vam uštedjeti mnogo nepotrebnog dokazivanja kasnije.

Drugi stup: vaš osobni račun

Drugi stup razlikuje se od prvog po tome što se dio doprinosa vodi na vašem osobnom računu kod mirovinskog fonda. Tu se novac ne troši za tuđe mirovine, nego se prikuplja i ulaže u ime svakog člana, a zapis o vašoj uštedi postoji zasebno. Taj pojam zovemo kapitaliziranom štednjom.

Iako je štednja obvezna, vi možete utjecati na jedno: odabir fonda među ponuđenima. Fondovi se razlikuju po tome koliko rizika preuzimaju, a to se označava kategorijama. Što je kategorija opreznija, to su kolebanja vrijednosti obično manja, ali je i očekivani rast sporiji. Ništa od toga nije zajamčeno, pa nijedna kategorija ne nosi obećanje prinosa.

Jednom godišnje fond vam šalje izvještaj o stanju računa. Mnogi ga odlože, a vrijedi ga pročitati: vidite koliko ste uplatili, kolika je vrijednost računa i koje naknade fond naplaćuje. Naknade su pojam koji se lako preskoči, a kroz desetljeća čine primjetnu razliku.

  • Osobni račun vodi se kod mirovinskog fonda
  • Možete birati kategoriju fonda prema riziku
  • Čitajte godišnji izvještaj i provjerite naknade

Treći stup: dobrovoljna štednja za starost

Treći stup je dobrovoljna štednja koju sami pokrećete, bez obzira na radni odnos. Možete uplaćivati redovito, svaki mjesec isti iznos, ili povremeno kad vam okolnosti dopuste. Mnogima je najvažnije što iznos mogu prilagoditi životu: u mjesecima s većim troškovima uplata može biti manja.

Uz dobrovoljnu mirovinsku štednju vežu se i državni poticaji te porezne olakšice, no njihova visina i uvjeti mijenjaju se pa ih prije odluke provjerite u važećim propisima ili u razgovoru s ovlaštenim savjetnikom. Ne preporučujem ugovor na temelju sjećanja što vam je netko rekao.

Prije uplate postavite si dva pitanja. Prvo: koliko mogu odvojiti, a da ne ugrozim pričuvu za nepredviđeno? Drugo: razumijem li uvjete povlačenja novca? Dobrovoljna mirovinska štednja namijenjena je dugom roku, pa su pravila o ranijem podizanju stroža nego kod običnog štednog računa.

  • Iznos i ritam uplata određujete sami
  • Provjerite aktualne poticaje i olakšice
  • Najprije pričuva, zatim dugoročna štednja

Pojmovi koje ćete susresti u ugovorima

Kad se pozabavite mirovinskom štednjom, naići ćete na nekoliko riječi koje zvuče složenije nego što jesu. Jedinica fonda je jednostavno dio fonda koji posjedujete, a njena vrijednost mijenja se svaki dan. Neto imovina je ukupna vrijednost svega što fond drži. Naknada za upravljanje je postotak koji društvo naplaćuje za vođenje vašeg novca.

Zatim je tu pojam isplate. Kad dođete u mirovinu, štednja iz drugog stupa najčešće se pretvara u doživotnu mjesečnu isplatu, dok se uvjeti za dobrovoljnu štednju razlikuju od ugovora do ugovora. Pitajte uvijek kako točno izgleda isplata, a ne samo kako izgleda uplata.

Savjet koji dajem svim sudionicima: zapišite pojam koji ne razumijete i ne potpisujte dok vam nije objašnjen običnim riječima. Ugovor je vaš dokument, a ne dokument onoga tko vam ga predaje. Postaviti pitanje nije neznanje, nego redoviti dio odgovornog odlučivanja.

  • Jedinica fonda: dio fonda koji posjedujete
  • Naknada za upravljanje: cijena vođenja vašeg novca
  • Isplata: način na koji štednja postaje mjesečni prihod

Kako početi bez žurbe

Nitko ne mora u jednom danu razumjeti cijeli mirovinski sustav. Dovoljno je krenuti od najjednostavnijeg koraka: pronađite zadnji izvještaj o stanju na drugom stupu i pročitajte ga uz olovku. Podcrtajte što vam je jasno i označite što nije. Već taj jedan dokument pokazat će vam više od općih priča.

Drugi korak je procjena što vam stvarno treba u starosti. Zbrojite redovite troškove kućanstva, stanovanja, hrane i zdravlja, pa ih usporedite s očekivanom mirovinom. Razlika, ako postoji, pokazuje koliko bi dobrovoljna štednja trebala pokriti. Brojke ne moraju biti savršene, važno je da su vaše.

Na webinaru o mirovinskim fondovima prolazimo kroz te korake na primjerima, bez žargona i bez pritiska da išta odmah ugovorite. Sudionici dobivaju PDF materijale s kratkim rječnikom pojmova pa se kasnije mogu vratiti na ono što su čuli, u svom tempu.

Mirovinski sustav postaje razumljiv kad ga razdvojite na dijelove: prvi stup temelji se na solidarnosti, drugi na vašem osobnom računu, a treći na vašoj odluci. Pojmovi poput naknade, jedinice fonda i isplate samo su nazivi za stvari koje možete provjeriti. Počnite jednim izvještajem, jednim pitanjem i jednom procjenom troškova u starosti, a ostalo dolazi korak po korak.

Javite nam se